All posts tagged: univerzitet

Upis 2021 – po čemu će se razlikovati?

Upis 2021 – po čemu će se razlikovati ove godine izgleda da još uvek nije svima poznato. Dok neki smatraju da će upis na fakultete biti potpuno isti kao i pre, drugi su pre za to da se mladi pripreme na drugačiji način. Sigurno je da će delimični karantin i opasnost od korone ostaviti traga na upis i ove godine. Iako se svakoga dana nadamo da će se nešto promeniti i da će mere zaštite popustiti, izgleda da se to ne dešava. Zato nam je lakše da očekujemo da će obrazovanje kao i upis u škole biti specifičan i u skladu sa merama zaštite od virusa.

Amfiteatar sa studentima

Upis 2021 – po čemu će se razlikovati i da li će studenti moći da budu u velikim grupama?

Kako će izgledati upis 2021 – po čemu će se razlikovati?

Jasno je da upis na fakultete ove godine neće ni približno izgledati onako kako smo navikli. Ne samo da će mere zaštite biti na snazi i dalje, već je i sama priprema za studije drugačija. Sigurno je da je ova situacija ostavila traga na svima nama. Mladi koji upisuju fakultete ove godine više ni sami nisu sigurni kako će njihova budućnost izgledati. Uz sve to, nisu imali redovnu nastavu skoro dve godine. Sigurno je da je sve to ostavilo traga na njima.

  • Korona virus i karantin doveli su do toga da ništa nije onako kako smo navikli – zbog toga će i studiranje biti drugačije ove godine ali najpre naučite kako odabrati fakultet;
  • Svaki fakultet ima svoj program studiranja i upisa pa je neophodno otići do fakulteta i pitati za ono što Vas konkretno interesuje;
  • Ako vas zanima upis 2021 – po čemu će se razlikovati od prethodnih godina uporedite i privatne fakultete sa državnim, jer oni imaju drugačija pravila;
  • S obzirom da je trebalo da se održi nova matura i polaganje ispita u školama, sigurno je da su ovi fakulteti delimično prilagođeni i tome – mada velika matura se još uvek ne primenjuje;
  • Ne zaboravite da ma šta se desilo uvek će se bodovati i ocene iz srednje škole – tako da svakako zagrejte stolicu pre nego što dođe vreme ispita.

Fakulteti imaju autonomiju

Fakulteti u Srbiji imaju pravo da odlučuju o tome kako će organizovati ispit. To znači da svaki od njih organizuje ispit na svoj način. Naravno, svi oni moraju poštovati mere koje je propisala država, a koje se odnose na zaštitu od širenja virusa. Zato je najbolje pre polaganja raspitati se na svom fakultetu o pravilima i načinu polaganja ispita. Pogledajte zanimljive činjenice o Filozofskom fakultetu.

Teže će biti spremiti ispit

Kako god samo polaganje izgledalo, ne smemo zaboraviti da će i samo pripremanje ispita biti veoma teško. Nakon što se školska godina prekinula u martu prošle godine učenici praktično nisu ni imali redovnu nastavu do sada. Sve to uticalo je na znanje, radne navike i pripremanje prijemnog ispita. Sigurno je da će Vam biti teže da se pripremite ove godine.

Bodovanje kao i sada

Budući da fakulteti nisu zvanično objavili promene u načinu bodovanja, možemo očekivati da će ono biti isto kao i ranijih godina. To znači da će se računati ocene iz srednje škole, prema sistemu koji je propisao fakultet. Prijemni ispit nosi jedan deo bodova, takođe.

Ispit u manjim grupama

Kako se prijemni ispit ne može održavati na isti način kao i do sada, jasno je da će se i tu promeniti mnogo toga. Jedna od stvari je ispit u manjim grupama, kako bi se studenti zaštitili od virusa. To ne menja značajno Vašu pripremu za ispit, ali će fakulteti možda organizovati polaganje u više dana.

Studiranje i upis 2021 – po čemu će se razlikovati?

Samo studiranje pratiće ono što se dešava u svakodnevnom životu. Sve ono na šta smo navikli više nije isto. Ako smo navikli da studiranje prate razne zabavne stvari, žurke i izlasci, sada će to biti potpuno drugačije. Osim toga, ispiti, spremanje ispita u čitaonicama moraće da budu drugačiji ove godine. Pripremite se za takav scenario pre nego što dođete do upisa.

Studenti

Sigurno je da će se učenje obavljati u manjim grupama

Onlajn učenje

Čak i ako se sve odvija normalno ove školske godine, sigurno je da će se deo nastave odvijati i onlajn. Budući da se već skoro dve godine studenti obučavaju i preko interneta, sigurno je da će fakulteti nastaviti delimično i sa ovom praksom. To je jeftinije a svakako daje studentima mogućnost da uvek budu u kontaktu sa profesorima.

Više tehnologije

Vreme je da svi prihvatimo da će biti više tehnologije u našim životima i svakodnevici. U tom slučaju je sasvim razumljivo što će i studiranje biti upućeno na tehnologiju. Ako ste do sada i mogli završiti fakultet učeći u čitaonicama, sada ćete više biti upućeni na računar i internet.

Ostali detalji kada je u pitanju upis 2021 – po čemu će se razlikovati?

Ni upis sam po sebi je samo deo većeg problema sa kojim će se studenti suočavati ove godine. Sigurno je da će studiranje i izbor studija zavisiti od toga kako se pripremite za sve što Vas čeka. Ako odaberete fakultet koji ste želeli, ne bi trebalo da bude problema. Uvek ćete moći da pronađete cilj studiranja i prihvatite uslove koji su Vam nametnuti.

Neće biti druženja kao ranije

Jedna od lepih stvari studentskog života su žurke i izlasci. Studenti su navikli da žive u malim stanovima ili studentskom domu, druže se i prave sedeljke. Zbog korone i svega što je prati, takva druženja možda više neće biti spontana i jednostavna kao pre. Studenti znaju da je najvažnije sačuvati zdravlje, pa će sigurno voditi računa o distanci i izbegavanju gužvi.

Neće biti velikih promena u samom učenju i programu

Iako se promene vide na svakom koraku naše svakodnevice, one se neće značajno odraziti na plan i program i učenje. Ono što su fakulteti do sada učili biće prisutno i dalje. Ne zaboravite da se planovi ne menjaju preko noći i ne zavise od trenutnih okolnosti. Tako da se pripremite za upis, raspitajte se na sajtu ministarstva prosvete o programu fakulteta i pripremite se za učenje.

Studenti

Jedna od stvari kojih neće biti sledeće godine su žurke i koncerti

Bitno je da upišete fakultet koji Vam odgovara

Ako se pitate kako će izgledati upis 2021 – po čemu će se razlikovati ne zaboravite da najpre izaberete fakultet koji volite. Nemojte kalkulisati oko toga šta će Vam biti lakše, već birajte ono što Vam najviše leži. Jedino tako ćete imati uspeha, bez obzira na ono što Vas na studijama čeka.

adminUpis 2021 – po čemu će se razlikovati?
read more

MASTER STUDIJE

Master studies

Master studije

Master diploma predstavlja profesionalno (studijsko) zvanje, koje izdaje univerzitet. Master diploma podrazumeva određeno polje studijskog (univerzitetskog) procesa ili oblast u profesionalnom usavršavanju. Diplomirani studenti master programa poseduju širok raspon stručnih veština, ukljućujući napredna znanja o specifičnim teorijskim i praktičnim temama, kao i profesionalno analitičko rešavanje složenih problema.

Reč master je latinskog porekla i prevodi se kao učitelj ili nastavnik. U srpskom jeziku, kao i u mnogim drugim jezicima koji imaju osnovu latinskog porekla, za osobu koja poseduje master diplomu kaže se da je magistar.

 

adminMASTER STUDIJE
read more

DOKTORSKE STUDIJE

PHD

Doktorske studije

Univerzitet u Beogradu organizuje doktorske akademske studije, čiji je cilj osposobljavanje kandidata za samostalan naučnoistraživački rad, i kojima se stiče najviši stepen obrazovanja.

Doktorske studije se izvode na osnovu akreditovanog studijskog programa koji može biti iz bilo koje naučne oblasti u okviru jednog ili više naučno-obrazovnih polja. Deo studijskog programa doktorskih studija Univerzitet ili fakultet nosilac studijskog programa može izvoditi u saradnji sa jednim ili više instituta u sastavu Univerziteta.

Opšti uslovi za upis na doktorske studije propisani su Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta i opštim aktima Univerziteta, a bliži uslovi propisuju se studijskim programom, u skladu sa Standardima za akreditaciju studijskih programa doktorskih studija.

Doktorske akademske studije traju najmanje tri godine, i njihovim završetkom se stiče najmanje 180 ESPB bodova.

Doktorska disertacija je završni deo studijskog programa doktorskih studija i predstavlja samostalni i originalni naučnoistraživački rad kandidata u odgovarajućoj naučnoj oblasti ili više naučnih oblasti. Student doktorskih studija stiče pravo da prijavi doktorsku disertaciju kada ispuni uslove i položi ispite predviđene studijskim programom. Pravo da prijavi doktorsku disertaciju ima i lice koje je steklo akademski naziv magistra nauka prema propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju iz 2005. godine.

Lice koje odbrani doktorsku disertaciju stiče naučni naziv „doktora nauka“ (PhD) u odgovarajućoj naučnoj oblasti. Promocija doktora nauka je javni svečani čin kojim rektor Univerziteta javno proglašava kandidata koji je odbranio doktorsku disertaciju za doktora nauka u odgovarajućoj oblasti.

adminDOKTORSKE STUDIJE
read more

CENTAR ZA DOŽIVOTNO UČENJE

Center of Lifelong Learning

Centar za doživotno učenje

Centar za doživotno učenje Univerziteta u Kragujevcu osnovan je u okviru Tempus projekta “Development of Lifelong Learning Framework in Serbia” čiji je nosilac Univerzitet u Kragujevcu. Centar za doživotno učenje radi na stvaranju organizacionih i institucionalnih uslova za uključivanje Univerziteta u Kragujevcu u oblast doživotnog učenja (Lifelong Learning), kao i na umrežavanju Centra sa ostalim univerzitetskim centarima za doživotno učenje u Srbiji. Budući da učenje tokom čitavog života predstavlja jedan od prioriteta u društvu znanja i u ekonomiji zasnovanoj na znanju, potrebno je otvoriti obrazovanje prema najširoj populaciji kako bi se što bolje odgovorilo na izazove koji nastaju u procesu globalizacije. Između ostalog, Centar za doživotno učenje ima zadatak da ostvari partnerstvo između svih relevantnih stejkholdera: države i njenih organa, preduzeća, lokalnih zajednica, obrazovnih institucija. Organizovanjem okruglih stolova, konferencija i sličnih manifestacija, Centar za doživotno učenje Univerziteta u Kragujevcu otvara socijalni dijalog, a istraživanjem potreba poslodavaca za novim znanjima i veštinama na tržištu rada, organizovanjem kurseva, radionica i obuka direktno pokreće pojedince ka stalnom usavršavanju i sticanju novih primenljivih znanja.

Centar za doživotno učenje Univerziteta u Kragujevcu nalazi se na Ekonomskom fakultetu, kancelarija E-6. Detaljnije informacije o Tempus projektu i o radu Centra možete naći na internet-stranici: www.delfis.kg.ac.rs.

adminCENTAR ZA DOŽIVOTNO UČENJE
read more

Prve škole u Srbiji

The Belgrade's First University buildings

Prve škole u Srbiji

Počeci obrazovanja u Srbiji datiraju od 11. i 12. veka sa osnivanjem prvih škola pri katoličkim manastirima u Titelu i Baču u današnjoj Vojvodini, koja je tad bila deo Ugarske. Obrazovanje ljudi se takođe vršilo i u mnogim manastirima Srpske pravoslavne crkve poput Sopoćana, Studenice i u Pećkoj patrijaršiji.

Posle pada srpske srednjovekovne države i velikih seoba Srba u Austriji, Srbi su se našli pod velikim pritiskom katoličke crkve. U cilju odbrane od pokrštavanja zatražena je pomoć od Rusije iz koje će doći učitelji Maksim Suvorov (otvorio Slavjansku školu) i posle njega Emanuel Kozačinski (koji će otvoriti Latinsku školu). Avram Mrazović je 1. maja 1778. u Somboru osnovao prvu srpsku osnovnu školu „Normu“, koja je najstarija ustanova za obrazovanje učitelja za slovensko stanovništvo na jugu Evrope. Karlovački mitropolit Stevan Stratimirović je 1791. u Sremskim Karlovcima osnovao Karlovačku gimnaziju.

Tokom Prvog srpskog ustanka, u Beogradu je 1808. osnovana Velika škola zaslugom Ivana Jugovića i Dositeja Obradovića. U Kragujevcu je oktobra 1838. osnovan Liceum Knjažestva serbskog (Licej), prva viša škola u Srbiji. Ona je 1841. premeštena u Beograd. Licej je postojao do 1863. kada prerasta u Veliku školu, koja je imala tri fakulteta: Filozofski, Tehnički i Pravni.

Beogradski univerzitet je osnovan 1905. Posle Drugog svetskog rata iz Beogradskog univerziteta su se izdvojili Univerzitet u Novom Sadu (1960), Univerzitet u Nišu (1965), Univerzitet u Nišu (1970), Univerzitet u Podgorici (1974) i Univerzet u Nišu (1976).

adminPrve škole u Srbiji
read more