jun 2012

Roboti kao nastavnici

teaching robots

U bliskoj budućnosti roboti kao nastavnici?

U studiji Škola i roboti  učestvovalo je nekoliko medjunarodnih organizacija (Latitude, LEGO Learning Institute) u sardnji sa australijskim institutom za konsalting.  U istarživanja su uključena deca uzrasta od osam do dvanaest godina iz Australije, Francuske, Nemačke, Južne Afrike, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država. Nakon što su upitana šta bi se dogodilo ukoliko bi roboti postali deo njihovog svakodnevnog života u školi, ali i u kući,  deca su trebala da odgovore na zadatak tako što će napisati kratku priču ili je ilustrovati. Kada su radovi pregledani i analizirani došlo se do podataka da bi trideset osam odsto dece želelo da se igra sa robotom i isto toliko procenata dece bi želelo da uči sa robotom. Na osnovu odgovora otkriveno je i da deca u ovom uzrasto ne prave jasnu granicu između učenja i igre pa su tako, na primer, deca radila svoje domaće zadatke kroz igru sa robotom. Na ovaj način učenje postaje zabavno, igra postaje znanje. Istraživači su zalključili da bi roboti podstakli decu na kvalitetnije učenje a istovremeno bi takvo učenje bilo oslobodjeno pritiska koji deca osećaju prilikom tradicionalnog načina učenja.

Prema jednoj drugoj studiji (Robot For An Only Child ) deca robote doživljavaju na neki način kao roditelje ili prijatelje. Naravno, radi se o „ljudskim robotima“. Ovakvi roboti su naročito dobrodošli kod dece čiji su roditelji zauzeti a koja boluju od autizma ili neke druge slične bolesti. Kako navode dnevne novine Blic, robot je zamenio dečaka Lindon Betija iz Teksasa u školi. Iste novine pišu da dečak gotovo nema imunitet pa je zbog toga prinuđen da živi u izolaciji. Medjutim, uz pomoć robota, koji mu je ulio novu nadu u život, ne samo da prati časove u školi već i posredno ostavruje kontakt sa svojim vršnjacima.

adminRoboti kao nastavnici
read more

Privatni ili državni fakutet?

What faculty to choose?

Koji odabrati, privatni ili državni fakutet?

U Srbiji je mišljenje o privatnim i državnim fakultetima podeljeno. Oni koji studiraju državni fakultet ili su ga završili velikom većinom smatraju da se na privatnim fakultetima ne radi gotovo ništa, a da tamo odlaze oni koji nisu mogli da završe državni i oni koji imaju dovoljno novca za skupe školarine. Sa druge strane, studenti ili diplomci privatnih fakulteta smatraju da je studiranje na državnom fakultetu gubljenje i vremena i živaca s tim da studiranje na državnom fakultetu može da bude skuplje nego na privatnom. Ipak, iako se o kvalitetu i jednih i drugih ne može suditi uopšteno, postoje očigledne razlike.

Državni fakulteti iza sebe imaju tradicuju koja garantuje kvalitet ali ima i svoje loše strane, pa se tako studenti često žale što moraju da steknu i ona znanja od kojih sutra neće imati praktične koristi. Ono što razlikuje državne fakultete od privatnih jeste i to što pokrivaju gotovo sva polja nauke dok se ovi drugi rukovode onim što je aktuelno na tržištu. Kao veliku prednost državnih fakulteta treba istaći mogućnost školovanja iz budžeta pa je školovanje za dobre studente gotovo besplatno, a uz to ide i smeštaj u studentskim domovima za studente sa strane kao i korišćenje menze.

Prednost privatnih fakulteta je rad u manjim grupama ali i to, kako ističe dr Mića Jovanović, rektor Megatrend univerziteta, što mogu da obezbede gotovo mentorski rad profesora sa studentima pa je tako profesor na Megatrendu dužan da bude na raspolaganju studentima šest dana u nedelji, uključujući i subotu. Privatne fakultete odlikuje bolja opremljenost prostorija, savremenja oprema i veća stručna praksa. U proseku studiranje na njima traje kraće. Stipendije za najbolje, ipak, lakše i češće dobijaju studenti državnih fakulteta.

adminPrivatni ili državni fakutet?
read more