My Blog

CENTAR ZA DOŽIVOTNO UČENJE

Center of Lifelong Learning

Centar za doživotno učenje

Centar za doživotno učenje Univerziteta u Kragujevcu osnovan je u okviru Tempus projekta “Development of Lifelong Learning Framework in Serbia” čiji je nosilac Univerzitet u Kragujevcu. Centar za doživotno učenje radi na stvaranju organizacionih i institucionalnih uslova za uključivanje Univerziteta u Kragujevcu u oblast doživotnog učenja (Lifelong Learning), kao i na umrežavanju Centra sa ostalim univerzitetskim centarima za doživotno učenje u Srbiji. Budući da učenje tokom čitavog života predstavlja jedan od prioriteta u društvu znanja i u ekonomiji zasnovanoj na znanju, potrebno je otvoriti obrazovanje prema najširoj populaciji kako bi se što bolje odgovorilo na izazove koji nastaju u procesu globalizacije. Između ostalog, Centar za doživotno učenje ima zadatak da ostvari partnerstvo između svih relevantnih stejkholdera: države i njenih organa, preduzeća, lokalnih zajednica, obrazovnih institucija. Organizovanjem okruglih stolova, konferencija i sličnih manifestacija, Centar za doživotno učenje Univerziteta u Kragujevcu otvara socijalni dijalog, a istraživanjem potreba poslodavaca za novim znanjima i veštinama na tržištu rada, organizovanjem kurseva, radionica i obuka direktno pokreće pojedince ka stalnom usavršavanju i sticanju novih primenljivih znanja.

Centar za doživotno učenje Univerziteta u Kragujevcu nalazi se na Ekonomskom fakultetu, kancelarija E-6. Detaljnije informacije o Tempus projektu i o radu Centra možete naći na internet-stranici: www.delfis.kg.ac.rs.

adminCENTAR ZA DOŽIVOTNO UČENJE
read more

Dobrodošli u dvadeset prvi vek

Artur Klark

Dobrodošli u dvadeset prvi vek

     Moramo promeniti mišljenje prema kome je školovanje ograničeno samo na mlađe životno doba. Kako bi i moglo biti u svetu u kojem pola stvari koje čovek nauči sa dvadeset godina više nije istinito u njegovoj četrdesetoj, a pola stvari koje zna sa četrdeset godina nije ni postojalo kad je imao dvadeset.                                                                                                                                                        Artur Klark


adminDobrodošli u dvadeset prvi vek
read more

Visoko obrazovanje: Akademske i strukovne studije

higher education studies

Visoko obrazovanje: Akademske i strukovne studije

Visoko obrazovanje u Srbiji ostvaruje se kroz akademske i strukovne studije na osnovu odobrenih, odnosno akreditovanih studijskih programa za sticanje visokog obrazovanja. Akademski studijski program osposobljava studente za razvoj i primenu naučnih, stručnih i umetničkih dostignuća. Strukovni studijski program osposobljava studente za primenu znanja i veština potrebnih za uključivanje u radni proces.

Akademske studije realizuju se kao:

1) Osnovne akademske studije (traju tri do četiri godine). Po završetku student stiče stručni naziv sa naznakom zvanja prvog stepena akademskih studija iz odgovarajuće oblasti.

2) Master akademske studije (traju jednu do dve godine). Student stiče stručni naziv „master” sa naznakom zvanja drugog stepena diplomskih akademskih studija iz odgovarajuće oblasti.

3) Specijalističke akademske studije (traju najmanje godinu dana). Po završetku student stiče stručni naziv „specijalista” sa naznakom zvanja drugog stepena akademskih studija iz odgovarajuće oblasti.

4) Doktorske akademske studije (traju najmanje tri godine). Student koji završi doktorske akademske studije trećeg stepena stiče naziv „doktor nauka” sa naznakom oblasti.

Strukovne studije realizuju se kao:

1) Osnovne strukovne studije (traju tri godine). Po završetku student stiče stručni naziv sa naznakom zvanja prvog stepena strukovnih studija iz odgovarajuće oblasti.

2) Specijalističke strukovne studije (traju najmanje godinu dana). Student stiče stručni naziv „specijalista” sa naznakom zvanja drugog stepena strukovnih studija iz odgovarajuće oblasti.

adminVisoko obrazovanje: Akademske i strukovne studije
read more

Status kandidata otvara velike mogućnosti za obrazovanje i nauku

EU and Serbian flag together

Status kandidata, EU i Srpska zastava zajedno

Ministar prosvete, Žarko Obradović, naglasio je da sticanje statusa kandidata Srbije za članstvo u Evropskoj uniji (EU) predstavlja posebnu šansu za obrazovanje i nauku, s obzirom na to da će naša zemlja biti u prilici da kroz različite projekte unese mnoge inovacije u svoj obrazovni sistem.

To će biti prilika da od drugih preuzmemo najbolja rešenja i primenimo ih u praksi, istakao je on.

Obradović je ponovio i da Strategija obrazovanja u Srbiji do 2020. godine predviđa da srednje obrazovanje postane obavezno, kao i povećanje obuhvata dece koja ulaze u sistem obrazovanja sa sadašnjih 95 na 98 odsto. On je naveo i podatke prema kojima 97 odsto prvaka sa velikom željom i energijom ulazi u sistem obrazovanja, ali se entuzijazam tokom školovanja smanjuje, i upozorio na to da treba pronaći odgovor zašto je to tako.

adminStatus kandidata otvara velike mogućnosti za obrazovanje i nauku
read more

Prve škole u Srbiji

The Belgrade's First University buildings

Prve škole u Srbiji

Počeci obrazovanja u Srbiji datiraju od 11. i 12. veka sa osnivanjem prvih škola pri katoličkim manastirima u Titelu i Baču u današnjoj Vojvodini, koja je tad bila deo Ugarske. Obrazovanje ljudi se takođe vršilo i u mnogim manastirima Srpske pravoslavne crkve poput Sopoćana, Studenice i u Pećkoj patrijaršiji.

Posle pada srpske srednjovekovne države i velikih seoba Srba u Austriji, Srbi su se našli pod velikim pritiskom katoličke crkve. U cilju odbrane od pokrštavanja zatražena je pomoć od Rusije iz koje će doći učitelji Maksim Suvorov (otvorio Slavjansku školu) i posle njega Emanuel Kozačinski (koji će otvoriti Latinsku školu). Avram Mrazović je 1. maja 1778. u Somboru osnovao prvu srpsku osnovnu školu „Normu“, koja je najstarija ustanova za obrazovanje učitelja za slovensko stanovništvo na jugu Evrope. Karlovački mitropolit Stevan Stratimirović je 1791. u Sremskim Karlovcima osnovao Karlovačku gimnaziju.

Tokom Prvog srpskog ustanka, u Beogradu je 1808. osnovana Velika škola zaslugom Ivana Jugovića i Dositeja Obradovića. U Kragujevcu je oktobra 1838. osnovan Liceum Knjažestva serbskog (Licej), prva viša škola u Srbiji. Ona je 1841. premeštena u Beograd. Licej je postojao do 1863. kada prerasta u Veliku školu, koja je imala tri fakulteta: Filozofski, Tehnički i Pravni.

Beogradski univerzitet je osnovan 1905. Posle Drugog svetskog rata iz Beogradskog univerziteta su se izdvojili Univerzitet u Novom Sadu (1960), Univerzitet u Nišu (1965), Univerzitet u Nišu (1970), Univerzitet u Podgorici (1974) i Univerzet u Nišu (1976).

adminPrve škole u Srbiji
read more

Obrazovanje

Miroslavs Gospel

Obrazovanje po Miroslavljevom Jevandjelju

 

  Obrazovanje (lat. educatus, educateeducere – izneti; ducere – voditi; edukacija) je proces promene ličnosti u željenom pravcu usvajanjem različitih sadržaja u zavisnosti od uzrasta i potreba jedinke. Obrazovanje uključuje i vaspitne, pored obrazovnih sadržaja. Najznačajnija obrazovna institucija obrazovno-vaspitnog karaktera je škola. Razvojem sistema komunikacije obrazovanje postaje globalni proces koji je teško usmeravati samo u željenom pravcu određene socijalne zajednice.

Izraz škola je grčka reč.  Bukvalno bi značila dokolicarekreacija. U starim društvima školovanje je bilo dostupno samo malom broju ljudi, onima koji su imali novca ili vremena. Verski velikodostojnici, često su bile jedine pismene grupe ljudi, koji su znanje koristili za čitanje i tumačenje religijskih tekstova. Za većinu, odrastanje je značilo učenje na primerima starijih. Bilo je uobičajeno da deca veoma rano počnu pomagati u domaćim poslovima, u radu na poljima i u zanatskom radu. Jedan od razloga nečitanja je bio taj što su se svi tekstovi umnožavali ručno, a to je bilo dugotrajno i teško.


adminObrazovanje
read more