Uncategorized

Kako odabrati fakultet?

How to choose Faculty

Kako odabrati fakultet, koji nam odgovara?

Pre nego što stanete pred šalter fakulteta koji hoćete da upišete i da predate vaša dokumenta ”šalteruši” pročitajte ovaj tekst i saznajte kako odabrati odgovarajući fakultet.

Za studiranje nikad nije kasno,ali prvo treba dobro da razmislite šta želite, možete i hoćete da studirate. Nisu bitne godine, niti koju ste srednju školu završili. Najbitnije je da ste sigurni u svoj izbor jer taj izbor kasnije predodređuje vasu osobnu i profesionalnu budućnost. Poslovima kojima ćete se baviti kasnije u životu uticaće na vaš osećaj zadovoljstva i kompletnosti, kao i na materijalni i društveni položaj i na mnoge druge segmente vašeg života. Na ovoj bitnoj raskrsnici života mnogi su pod uticajem straha da ne pogreše u izboru kao i pod uticajem roditelja, prijatelja. Mnogi odgađaju do zadnjeg trenutka ili se odlučuju za one fakultete koje vecina njihovih prijatelja upisuje. Morate voditi računa da postoji često raskorak između ambicija i mogućnosti. Oni koji svim srcem žele das upišu neki fakultet, oni se temeljno pripremaju za prijemni ispit, a oni manje ambiciozni se upisuju gde mogu. Isto tako moramo voditi računa o tome šta nam bolje ide, u kojoj oblasti se najbolje snalazimo jer nismo svi čudo od deteta pa da nam sve ide od ruke. Sve ove nedoumice i pitanja možete otkloniti ukoliko prođete sledeće korake:

– Treba da znate svoje sposobnosti-svako zanimanje traži određen sklop osobina i posto smo svi mi različiti  tako da svi mi različito obavljamo iste radnje. One mogu biti intelektualne (sposobnost računanja, rečitost…), motoričke (brzina reagovanja, koordinacija pokreta..) ili senzorne (oštrina vida, razlikovanje boja..). Ukoliko posedujete određene sposobnosti koje su u skladu sa određenim zanimanjem, brže i lakše ćete savladati radne veštine, a time će i vaša radna uspešnost biti veća.

– Treba da znate interese, ono što vas zanima-kojim aktivnostima ispunjavate vaše slobodno vreme… Da li je to knjiga, muzika, sport, diskusija sa drugim ljudima, rešavanje zadataka? Potrebno je odabrati zanimanje u kojem ćemo naći sadržaje koji nas interesuju. Npr. čovek čiji su interesi usmereni prema likovnom stvaralaštvu neće biti najsrećniji kao doktor ili inženjer.

– Treba da znamo svoje vrednosti-to je sklop uverenja i stavova šta je dobro, ispravno ili pozeljno. Ove vrednosti se oblikuju kroz proces socijalizacije, a očituje se ciljevima kojima pojedinac stremi u životu. Postavite sebi pitanja. Da li želite dobro plaćen posao? Da li želite da radite u timu? Da li želite posao koji donosi mnogo uzbuđenja? Da li želite posao kojim pomažete ljudima? Dobronameran i iskren uvid u vlastite vrednosti doprinosi zrelijem odabiru studija i budućeg zanimanja. Npr. ako želite posao koji je cenjen na društvenoj lestvici, a isto tako da pomažete ljudima onda bi vam odgovaralo zanimanje doktora.

– Treba da nabavite listu svih fakulteta i smerova na fakultetima i napravite spisak onih fakulteta koji su vam favoriti i nema veze ako su to potpuno razliciti fakulteti. Nabavite sto više informacija o tim vašim favoritima preko sajtova i i interneta, a možete i popričati sa studentima koji studiraju te fakultete. Takođe izračunajte broj bodova iz srednje škole jer fakulteti različito boduju. S toga morate temeljno da znate koji su kriterijumi upisa na fakultete koji se nalaze na vašoj listi favorita.

– Takodje bitna stavka pri odabiru fakulteta jeste kojim poslom možete da se bavite posle završetka fakulteta i kakva je situacija sa zaposlenjem jer svet rada se stalno menja pod uticajem znanstvenog i tehnološkog razvoja. Npr. ukoliko vas zanima srpski jezik i književnost, ali ne želite da radite u školi, a upravo je to najčešće radno mesto sa tim fakultetom.

– Informacije koje dobijemo od ljudi koji nas poznaju mogu nam ponekad pomoći da se vidimo u drugom svetlu, i razmislimo o nekim zvanjima na koja nismo obraćali pažnju.Popričajte s roditeljima, prijateljima, profesorima o tome kako vas oni vide, koje vaše potencijale su zapazili, za koja zanimanjima misle da imate smisla i da biste bili u njima uspešni.

Iz rečenog je vidljivo da vam za odabir studija i budućeg zanimanja treba mnogo informacija. Što više informacija prikupite, vaš će odabir biti bolji – primereniji vašim interesima, vrednostima i sposobnostima. Zato se koristite informacijama iz različitih izvora i kombinujte ih.

I vodite se mišlju francuskog filozofa Denisa Didra koji je rekao sledeđe: „Obrazovanje ne bi trebalo da bude završeno kada pojedinac napusti školu, ono treba da obuhvati sve vekove života… Da pruži ljudima u svakom trenutku svog života mogućnost da održavaju svoje znanje ili da dobijaju nova znanja.“

adminKako odabrati fakultet?
read more

Besplatni kursevi stranih jezika i računara

Free foreign language courses and computer courses

Ucionica besplatnih kurseva stranih jezika i računara

Često kada ste u prilici da čitate oglase za posao vidite da  poslodavac navodi kao jedan od kriterijuma znanje engleskog jezika, i dalje u oglasu navodi da ukoliko znate još neki od stranih jezika da će smatrati to prednošću u odnosu na ostale kandidate, prilikom procesa selekcije. Sa druge strane,  od Vas kao kandidata, zahtevaju da svoj CV i motivaciono pismo pošaljete i na engleskom jeziku. Dakle, ukoliko ne znate engleski jezik, to će biti velika kočnica u traženju posla, ili pak, napredovanju u preduzeću. Međutim, veliki problem predstavlja i cena kurseva stranih jezika. Treba izdvojiti otprilike od 200-500 eura, u zavisnosti od nivoa koji pohađate, kao i oko  četiri hiljade dinara za knjige. Iz tih razloga državne institucije organizuju besplatne kurseve stranih jezika i računara, a konkursi za njih trenutno  traju na sledećim opštinama:

Palilula:

Program počinje u  martu, i sastoji se iz tromesečne nastave stranih jezika, uz izdavanje uverenja i Međunarodnog jezičkog pasoša, a tu su i razne  radionice na temu pisanja CV-a, motivacionog pisma i simulacija intervjua za posao. Pravo na učestvovanje u programu imaju isključivo nezaposlena lica koja su evidentirana u Nacionalnoj službi za zapošljavanje, što je potrebno dokumentovati potvrdom ili evidencionim kartonom. Ako se vodimo izrekom : „Vrediš onoliko koliko jezika govoriš“, možda poželimo da budemo bogatiji za znanje još nekog stranog jezika, i to potpuno besplatno. Naime, radi se o saradnji Kancelarije za mlade opštine Palilula i obrazovnog centra Equilibrio, koji nam omogućavaju besplatno učenje engleskog, francuskog, italijanskog , nemačkog, ruskog, španskog, grčkog i arapskog jezika. Za sve informacije posetite sajt kancelarije za mlade opštine Palilula www.kzmpalilula.rs.

Vračar:

Opština Vračar u okviru projekta Lakše do posla organizuje besplatne kurseve stranih jezika i računara. Cilj ovog projekta, koji se tradicionalno održava svake godine, jeste da omogući nezaposlenima sticanje dodatnih znanja i veština kako bi lakše došli do posla. Broj slobodnih mesta je 70 a prednost imaju Vračarci sa diplomom fakulteta ili više škole.
Zainteresovani koji ispunjavaju uslove mogu se javiti na broj Kol centra opštine 3602 – 380 a u ponudi su engleski, francuski, nemački, italijanski i španski jezik, ili kurs za poslovnu primenu računara. Kursevi će se održavati u Narodnom univerzitetu Božidar Adžija a polaznici će pre početka obuke biti testirani radi utvrdjivanja nivoa znanja.


adminBesplatni kursevi stranih jezika i računara
read more

MASTER STUDIJE

Master studies

Master studije

Master diploma predstavlja profesionalno (studijsko) zvanje, koje izdaje univerzitet. Master diploma podrazumeva određeno polje studijskog (univerzitetskog) procesa ili oblast u profesionalnom usavršavanju. Diplomirani studenti master programa poseduju širok raspon stručnih veština, ukljućujući napredna znanja o specifičnim teorijskim i praktičnim temama, kao i profesionalno analitičko rešavanje složenih problema.

Reč master je latinskog porekla i prevodi se kao učitelj ili nastavnik. U srpskom jeziku, kao i u mnogim drugim jezicima koji imaju osnovu latinskog porekla, za osobu koja poseduje master diplomu kaže se da je magistar.

 

adminMASTER STUDIJE
read more

DOKTORSKE STUDIJE

PHD

Doktorske studije

Univerzitet u Beogradu organizuje doktorske akademske studije, čiji je cilj osposobljavanje kandidata za samostalan naučnoistraživački rad, i kojima se stiče najviši stepen obrazovanja.

Doktorske studije se izvode na osnovu akreditovanog studijskog programa koji može biti iz bilo koje naučne oblasti u okviru jednog ili više naučno-obrazovnih polja. Deo studijskog programa doktorskih studija Univerzitet ili fakultet nosilac studijskog programa može izvoditi u saradnji sa jednim ili više instituta u sastavu Univerziteta.

Opšti uslovi za upis na doktorske studije propisani su Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta i opštim aktima Univerziteta, a bliži uslovi propisuju se studijskim programom, u skladu sa Standardima za akreditaciju studijskih programa doktorskih studija.

Doktorske akademske studije traju najmanje tri godine, i njihovim završetkom se stiče najmanje 180 ESPB bodova.

Doktorska disertacija je završni deo studijskog programa doktorskih studija i predstavlja samostalni i originalni naučnoistraživački rad kandidata u odgovarajućoj naučnoj oblasti ili više naučnih oblasti. Student doktorskih studija stiče pravo da prijavi doktorsku disertaciju kada ispuni uslove i položi ispite predviđene studijskim programom. Pravo da prijavi doktorsku disertaciju ima i lice koje je steklo akademski naziv magistra nauka prema propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju iz 2005. godine.

Lice koje odbrani doktorsku disertaciju stiče naučni naziv „doktora nauka“ (PhD) u odgovarajućoj naučnoj oblasti. Promocija doktora nauka je javni svečani čin kojim rektor Univerziteta javno proglašava kandidata koji je odbranio doktorsku disertaciju za doktora nauka u odgovarajućoj oblasti.

adminDOKTORSKE STUDIJE
read more

CENTAR ZA DOŽIVOTNO UČENJE

Center of Lifelong Learning

Centar za doživotno učenje

Centar za doživotno učenje Univerziteta u Kragujevcu osnovan je u okviru Tempus projekta “Development of Lifelong Learning Framework in Serbia” čiji je nosilac Univerzitet u Kragujevcu. Centar za doživotno učenje radi na stvaranju organizacionih i institucionalnih uslova za uključivanje Univerziteta u Kragujevcu u oblast doživotnog učenja (Lifelong Learning), kao i na umrežavanju Centra sa ostalim univerzitetskim centarima za doživotno učenje u Srbiji. Budući da učenje tokom čitavog života predstavlja jedan od prioriteta u društvu znanja i u ekonomiji zasnovanoj na znanju, potrebno je otvoriti obrazovanje prema najširoj populaciji kako bi se što bolje odgovorilo na izazove koji nastaju u procesu globalizacije. Između ostalog, Centar za doživotno učenje ima zadatak da ostvari partnerstvo između svih relevantnih stejkholdera: države i njenih organa, preduzeća, lokalnih zajednica, obrazovnih institucija. Organizovanjem okruglih stolova, konferencija i sličnih manifestacija, Centar za doživotno učenje Univerziteta u Kragujevcu otvara socijalni dijalog, a istraživanjem potreba poslodavaca za novim znanjima i veštinama na tržištu rada, organizovanjem kurseva, radionica i obuka direktno pokreće pojedince ka stalnom usavršavanju i sticanju novih primenljivih znanja.

Centar za doživotno učenje Univerziteta u Kragujevcu nalazi se na Ekonomskom fakultetu, kancelarija E-6. Detaljnije informacije o Tempus projektu i o radu Centra možete naći na internet-stranici: www.delfis.kg.ac.rs.

adminCENTAR ZA DOŽIVOTNO UČENJE
read more

Dobrodošli u dvadeset prvi vek

Artur Klark

Dobrodošli u dvadeset prvi vek

     Moramo promeniti mišljenje prema kome je školovanje ograničeno samo na mlađe životno doba. Kako bi i moglo biti u svetu u kojem pola stvari koje čovek nauči sa dvadeset godina više nije istinito u njegovoj četrdesetoj, a pola stvari koje zna sa četrdeset godina nije ni postojalo kad je imao dvadeset.                                                                                                                                                        Artur Klark


adminDobrodošli u dvadeset prvi vek
read more

Visoko obrazovanje: Akademske i strukovne studije

higher education studies

Visoko obrazovanje: Akademske i strukovne studije

Visoko obrazovanje u Srbiji ostvaruje se kroz akademske i strukovne studije na osnovu odobrenih, odnosno akreditovanih studijskih programa za sticanje visokog obrazovanja. Akademski studijski program osposobljava studente za razvoj i primenu naučnih, stručnih i umetničkih dostignuća. Strukovni studijski program osposobljava studente za primenu znanja i veština potrebnih za uključivanje u radni proces.

Akademske studije realizuju se kao:

1) Osnovne akademske studije (traju tri do četiri godine). Po završetku student stiče stručni naziv sa naznakom zvanja prvog stepena akademskih studija iz odgovarajuće oblasti.

2) Master akademske studije (traju jednu do dve godine). Student stiče stručni naziv „master” sa naznakom zvanja drugog stepena diplomskih akademskih studija iz odgovarajuće oblasti.

3) Specijalističke akademske studije (traju najmanje godinu dana). Po završetku student stiče stručni naziv „specijalista” sa naznakom zvanja drugog stepena akademskih studija iz odgovarajuće oblasti.

4) Doktorske akademske studije (traju najmanje tri godine). Student koji završi doktorske akademske studije trećeg stepena stiče naziv „doktor nauka” sa naznakom oblasti.

Strukovne studije realizuju se kao:

1) Osnovne strukovne studije (traju tri godine). Po završetku student stiče stručni naziv sa naznakom zvanja prvog stepena strukovnih studija iz odgovarajuće oblasti.

2) Specijalističke strukovne studije (traju najmanje godinu dana). Student stiče stručni naziv „specijalista” sa naznakom zvanja drugog stepena strukovnih studija iz odgovarajuće oblasti.

adminVisoko obrazovanje: Akademske i strukovne studije
read more

Status kandidata otvara velike mogućnosti za obrazovanje i nauku

EU and Serbian flag together

Status kandidata, EU i Srpska zastava zajedno

Ministar prosvete, Žarko Obradović, naglasio je da sticanje statusa kandidata Srbije za članstvo u Evropskoj uniji (EU) predstavlja posebnu šansu za obrazovanje i nauku, s obzirom na to da će naša zemlja biti u prilici da kroz različite projekte unese mnoge inovacije u svoj obrazovni sistem.

To će biti prilika da od drugih preuzmemo najbolja rešenja i primenimo ih u praksi, istakao je on.

Obradović je ponovio i da Strategija obrazovanja u Srbiji do 2020. godine predviđa da srednje obrazovanje postane obavezno, kao i povećanje obuhvata dece koja ulaze u sistem obrazovanja sa sadašnjih 95 na 98 odsto. On je naveo i podatke prema kojima 97 odsto prvaka sa velikom željom i energijom ulazi u sistem obrazovanja, ali se entuzijazam tokom školovanja smanjuje, i upozorio na to da treba pronaći odgovor zašto je to tako.

adminStatus kandidata otvara velike mogućnosti za obrazovanje i nauku
read more

Prve škole u Srbiji

The Belgrade's First University buildings

Prve škole u Srbiji

Počeci obrazovanja u Srbiji datiraju od 11. i 12. veka sa osnivanjem prvih škola pri katoličkim manastirima u Titelu i Baču u današnjoj Vojvodini, koja je tad bila deo Ugarske. Obrazovanje ljudi se takođe vršilo i u mnogim manastirima Srpske pravoslavne crkve poput Sopoćana, Studenice i u Pećkoj patrijaršiji.

Posle pada srpske srednjovekovne države i velikih seoba Srba u Austriji, Srbi su se našli pod velikim pritiskom katoličke crkve. U cilju odbrane od pokrštavanja zatražena je pomoć od Rusije iz koje će doći učitelji Maksim Suvorov (otvorio Slavjansku školu) i posle njega Emanuel Kozačinski (koji će otvoriti Latinsku školu). Avram Mrazović je 1. maja 1778. u Somboru osnovao prvu srpsku osnovnu školu „Normu“, koja je najstarija ustanova za obrazovanje učitelja za slovensko stanovništvo na jugu Evrope. Karlovački mitropolit Stevan Stratimirović je 1791. u Sremskim Karlovcima osnovao Karlovačku gimnaziju.

Tokom Prvog srpskog ustanka, u Beogradu je 1808. osnovana Velika škola zaslugom Ivana Jugovića i Dositeja Obradovića. U Kragujevcu je oktobra 1838. osnovan Liceum Knjažestva serbskog (Licej), prva viša škola u Srbiji. Ona je 1841. premeštena u Beograd. Licej je postojao do 1863. kada prerasta u Veliku školu, koja je imala tri fakulteta: Filozofski, Tehnički i Pravni.

Beogradski univerzitet je osnovan 1905. Posle Drugog svetskog rata iz Beogradskog univerziteta su se izdvojili Univerzitet u Novom Sadu (1960), Univerzitet u Nišu (1965), Univerzitet u Nišu (1970), Univerzitet u Podgorici (1974) i Univerzet u Nišu (1976).

adminPrve škole u Srbiji
read more

Obrazovanje

Miroslavs Gospel

Obrazovanje po Miroslavljevom Jevandjelju

 

  Obrazovanje (lat. educatus, educateeducere – izneti; ducere – voditi; edukacija) je proces promene ličnosti u željenom pravcu usvajanjem različitih sadržaja u zavisnosti od uzrasta i potreba jedinke. Obrazovanje uključuje i vaspitne, pored obrazovnih sadržaja. Najznačajnija obrazovna institucija obrazovno-vaspitnog karaktera je škola. Razvojem sistema komunikacije obrazovanje postaje globalni proces koji je teško usmeravati samo u željenom pravcu određene socijalne zajednice.

Izraz škola je grčka reč.  Bukvalno bi značila dokolicarekreacija. U starim društvima školovanje je bilo dostupno samo malom broju ljudi, onima koji su imali novca ili vremena. Verski velikodostojnici, često su bile jedine pismene grupe ljudi, koji su znanje koristili za čitanje i tumačenje religijskih tekstova. Za većinu, odrastanje je značilo učenje na primerima starijih. Bilo je uobičajeno da deca veoma rano počnu pomagati u domaćim poslovima, u radu na poljima i u zanatskom radu. Jedan od razloga nečitanja je bio taj što su se svi tekstovi umnožavali ručno, a to je bilo dugotrajno i teško.


adminObrazovanje
read more