Pre nego što stanete pred šalter fakulteta koji hoćete da upišete i da predate vaša dokumenta ”šalteruši” pročitajte ovaj tekst i saznajte kako odabrati odgovarajući fakultet.
Za studiranje nikad nije kasno,ali prvo treba dobro da razmislite šta želite, možete i hoćete da studirate. Nisu bitne godine, niti koju ste srednju školu završili. Najbitnije je da ste sigurni u svoj izbor jer taj izbor kasnije predodređuje vasu osobnu i profesionalnu budućnost. Poslovima kojima ćete se baviti kasnije u životu uticaće na vaš osećaj zadovoljstva i kompletnosti, kao i na materijalni i društveni položaj i na mnoge druge segmente vašeg života. Na ovoj bitnoj raskrsnici života mnogi su pod uticajem straha da ne pogreše u izboru kao i pod uticajem roditelja, prijatelja. Mnogi odgađaju do zadnjeg trenutka ili se odlučuju za one fakultete koje vecina njihovih prijatelja upisuje. Morate voditi računa da postoji često raskorak između ambicija i mogućnosti. Oni koji svim srcem žele das upišu neki fakultet, oni se temeljno pripremaju za prijemni ispit, a oni manje ambiciozni se upisuju gde mogu. Isto tako moramo voditi računa o tome šta nam bolje ide, u kojoj oblasti se najbolje snalazimo jer nismo svi čudo od deteta pa da nam sve ide od ruke. Sve ove nedoumice i pitanja možete otkloniti ukoliko prođete sledeće korake:
– Treba da znate svoje sposobnosti-svako zanimanje traži određen sklop osobina i posto smo svi mi različiti tako da svi mi različito obavljamo iste radnje. One mogu biti intelektualne (sposobnost računanja, rečitost…), motoričke (brzina reagovanja, koordinacija pokreta..) ili senzorne (oštrina vida, razlikovanje boja..). Ukoliko posedujete određene sposobnosti koje su u skladu sa određenim zanimanjem, brže i lakše ćete savladati radne veštine, a time će i vaša radna uspešnost biti veća.
– Treba da znate interese, ono što vas zanima-kojim aktivnostima ispunjavate vaše slobodno vreme… Da li je to knjiga, muzika, sport, diskusija sa drugim ljudima, rešavanje zadataka? Potrebno je odabrati zanimanje u kojem ćemo naći sadržaje koji nas interesuju. Npr. čovek čiji su interesi usmereni prema likovnom stvaralaštvu neće biti najsrećniji kao doktor ili inženjer.
– Treba da znamo svoje vrednosti-to je sklop uverenja i stavova šta je dobro, ispravno ili pozeljno. Ove vrednosti se oblikuju kroz proces socijalizacije, a očituje se ciljevima kojima pojedinac stremi u životu. Postavite sebi pitanja. Da li želite dobro plaćen posao? Da li želite da radite u timu? Da li želite posao koji donosi mnogo uzbuđenja? Da li želite posao kojim pomažete ljudima? Dobronameran i iskren uvid u vlastite vrednosti doprinosi zrelijem odabiru studija i budućeg zanimanja. Npr. ako želite posao koji je cenjen na društvenoj lestvici, a isto tako da pomažete ljudima onda bi vam odgovaralo zanimanje doktora.
– Treba da nabavite listu svih fakulteta i smerova na fakultetima i napravite spisak onih fakulteta koji su vam favoriti i nema veze ako su to potpuno razliciti fakulteti. Nabavite sto više informacija o tim vašim favoritima preko sajtova i i interneta, a možete i popričati sa studentima koji studiraju te fakultete. Takođe izračunajte broj bodova iz srednje škole jer fakulteti različito boduju. S toga morate temeljno da znate koji su kriterijumi upisa na fakultete koji se nalaze na vašoj listi favorita.
– Takodje bitna stavka pri odabiru fakulteta jeste kojim poslom možete da se bavite posle završetka fakulteta i kakva je situacija sa zaposlenjem jer svet rada se stalno menja pod uticajem znanstvenog i tehnološkog razvoja. Npr. ukoliko vas zanima srpski jezik i književnost, ali ne želite da radite u školi, a upravo je to najčešće radno mesto sa tim fakultetom.
– Informacije koje dobijemo od ljudi koji nas poznaju mogu nam ponekad pomoći da se vidimo u drugom svetlu, i razmislimo o nekim zvanjima na koja nismo obraćali pažnju.Popričajte s roditeljima, prijateljima, profesorima o tome kako vas oni vide, koje vaše potencijale su zapazili, za koja zanimanjima misle da imate smisla i da biste bili u njima uspešni.
Iz rečenog je vidljivo da vam za odabir studija i budućeg zanimanja treba mnogo informacija. Što više informacija prikupite, vaš će odabir biti bolji – primereniji vašim interesima, vrednostima i sposobnostima. Zato se koristite informacijama iz različitih izvora i kombinujte ih.
I vodite se mišlju francuskog filozofa Denisa Didra koji je rekao sledeđe: „Obrazovanje ne bi trebalo da bude završeno kada pojedinac napusti školu, ono treba da obuhvati sve vekove života… Da pruži ljudima u svakom trenutku svog života mogućnost da održavaju svoje znanje ili da dobijaju nova znanja.“